You are here

Glosar

A | C | D | E | F | I | J | K | L | M | N | O | P | R | S | T | U | V | Z
  • zapošljivost

    Definicija: 

    Kombinacija faktora pomoću kojih pojedinac pronalazi zaposlenje, zadržava radno mjesto i napreduje u karijeri.

    Opaska: 

    zapošljivost pojedinaca ovisi o:

    • osobnim sposobnostima (uključujući adekvatnost znanja i vještina);
    • načinu na koji su te sposobnosti predstavljene na tržištu rada;
    • okolini i društvenom okruženju (to jest poticajima i prilikama koje se pružaju pojedincu da obnovi i potvrdi svoje znanje i vještine); i
    • gospodarskom kontekstu.
    Izvor: 
    prema Scottish executive, 2007; The institute for employment studies, 2007.
  • znanje

    Definicija: 

    Ishod usvajanja informacija kroz učenje. Znanje je skup činjenica, načela, teorija i praksi vezanih uz određeno područje učenja ili rada.

    Opaska: 

    postoje mnogobrojne definicije znanja, ali moderno shvaćanje znanja uglavnom počiva na nekoliko osnovnih razlika:

    • Aristotel je razlikovao teorijsku logiku od praktične. U skladu s tom podjelom, moderni teoretičari (Alexander et al., 1991) razlikuju deklarativno (teorijsko) znanje od proceduralnog (praktičnog) znanja.
      • Deklarativno znanje obuhvaća tvrdnje o određenim događajima, činjenicama i empirijskim generalizacijama, te dublja načela prirode i stvarnosti.
      • Proceduralno znanje obuhvaća heuristiku, metode, planove, prakse, procedure, rutine, strategije, taktike, tehnike i trikove (Ohlsson, 1994);
    • moguće je podijeliti oblike znanja s obzirom na različite načine shvaćanja svijeta koji nas okružuje. Mnogo je pokušaja da se popuni takav popis, u kojemu se pojavljuju sljedeće kategorije:
      • objektivno (prirodno/znanstveno) znanje, temeljeno na izvjesnosti;
      • subjektivno (književno/estetsko) znanje, temeljeno na autentičnosti;
      • moralno (humanističko/normativno) znanje, temeljeno na zajedničkom prihvaćanju (dobro/loše);
      • religijsko/božansko znanje, temeljeno na odnosu s božanskim autoritetom (Bogom).

    Osnovno shvaćanje znanja služi kao podloga za pitanja koja postavljamo, metode koje koristimo i odgovore koje dajemo u potrazi za znanjem;

    • znanje obuhvaća prešutno i eksplicitno znanje.
      • Prešutno znanje (Polanyi, 1967) je znanje koje utječe na kognitivne procese učenika, nije nužno da ga on zna izraziti ili da ga je svjestan.
      • Eksplicitno znanje je ono znanje kojeg je učenik svjestan, uključujući i prešutno znanje koje poprima eksplicitni oblik jer postaje “objektom razmišljanja” (Prawat, 1989).
    Izvor: 
    Cedefop, 2004; European Commission, 2006a.