You are here

Glosar

Terminology of European education and training policy

What is the difference between "skill gap", "skill needs" or "skill shortage"? Is "underqualification" a synonym for "undereducation" or "underskilling"? What is the meaning of "green skills"?

This multilingual glossary defines 130 key terms used in European education and training policy. It is an extended and updated version of Terminology of European education and training policy (2008) and Terminology of vocational training policy (2004). It considers new priorities of European union policy, mainly in skills and competence needs analysis.

New definitions have been developed with experts of Cedefop’s "Research and policy analysis" area.

It is our hope that this work will help communication between European education and training stakeholders, especially policy-makers.

Download the glossary in pdf format

Sources

A | C | D | E | F | I | J | K | L | M | N | O | P | R | S | T | U | V | Z
  • akreditacija obrazovatelja

    Definicija: 

    Proces osiguravanja kvalitete kojim se ustanovi iz sektora obrazovanja ili strukovne izobrazbe dodjeljuje dopusnica, kao dokaz da je obrazovatelj dobio odobrenje od strane relevantnih zakonodavnih ili stručnih organa jer zadovoljava predviđene standarde.

    Izvor: 
    prilagođeno prema Canadian Information Centre for International Credentials.
  • akreditacija obrazovnog programa ili programa strukovne izobrazbe

    Definicija: 

    Proces osiguravanja kvalitete kojim se obrazovnom programu ili programu strukovne izobrazbe dodjeljuje dopusnica, kao dokaz da je program odobren od strane relevantnih zakonodavnih ili stručnih tijela jer zadovoljava predviđene standarde.

    Izvor: 
    prilagođeno prema Canadian Information Centre for International Credentials.
  • analiza potreba za izobrazbom

    Definicija: 

    Sustavna analiza trenutnih i budućih potreba za vještinama s obzirom na dostupne vještine, radi provođenja učinkovitog plana izobrazbe.

    Opaska: 
    • analiza potreba za izobrazbom počiva na: (a) uočavanju potreba za vještinama (b) provjeravanju dostupnih vještina u radnoj populaciji i (c) procjeni jaza i manjka vještina;
    • analiza potreba za izobrazbom može se provesti na osobnoj, organizacijskoj, sektorskoj, državnoj ili međunarodnoj razini; može biti usmjerena na kvantitativna ili kvalitativna pitanja (npr. na razinu i vrstu izobrazbe) i mora osigurati učinkovito i isplativo provođenje izobrazbe.
    Izvor: 
    Cedefop.
  • certifikacija ishoda učenja

    Definicija: 

    Izdavanje certifikata, diplome ili svjedodžbe koja službeno potvrđuje da je ishode učenja kod pojedinca (znanje, umijeće, vještine ili kompetencije) odgovorna ustanova provjerila i validirala prema predviđenom standardu.

    Opaska: 

    certifikacijom se mogu potvrditi ishodi učenja stečeni u formalnim, neformalnim ili informalnim okolnostima.

    Izvor: 
    prema Cedefop, 2004.
  • certifikat / diploma / svjedodžba

    Definicija: 

    Službeni dokument kojeg izdaje nadležna ustanova i koji bilježi rezultate pojedinca nakon provjere i validacije znanja prema predviđenom standardu.

    Izvor: 
    prema Cedefop, 2004.
  • cijeloživotno učenje

    Definicija: 

    Svo učenje u životu pojedinca koje rezultira poboljšanim znanjem, umijećem, vještinama, kompetencijama ili kvalifikacijama radi osobnih, društvenih ili strukovnih razloga.

    Izvor: 
    prema Cedefop, 2004.
  • cijenjenje učenja

    Definicija: 

    Proces promicanja sudjelovanja u formanom ili neformalnom učenju te promicanja ishoda učenja s ciljem da se podigne svijest o njegovoj suštinskoj vrijednosti te da se nagradi učenje.

    Izvor: 
    Cedefop, 2001 in European Commission, 2001.
  • civilno društvo

    Definicija: 

    „Treći sektor društva“, odvojen od države i tržišta, koji obuhvaća institucije, grupe i udruge (strukturirane ili neformalne), koje mogu preuzeti ulogu posrednika između javne vlasti i građana.

    ili

    Skup svih organizacijskih struktura čiji članovi imaju ciljeve i odgovornosti od općeg interesa i koje djeluju kao posrednici između javne vlasti i građana.

    Izvor: 
    (1) Cedefop, 2001 in European Commission, 2004.. (2) Economic and Social Committee, 1999.
  • digitalna nejednakost / digitalni jaz

    Definicija: 

    U određenom stanovništvu, jaz između onih koji imaju pristup i mogu učinkovito koristiti informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) i onih koji to ne mogu.

    Izvor: 
    Cedefop, 2004.
  • digitalna pismenost

    Definicija: 

    Kompetencija korištenja informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT).

    Opaska: 

    digital competence is underpinned by basic skills in ICT: use of computers to retrieve, assess, store, produce, present and exchange information, and to communicate and participate in collaborative networks via the Internet.

    Izvor: 
    prema Cedefop, 2004.
  • dostupnost obrazovanja i strukovne izobrazbe

    Definicija: 

    Uvjeti, okolnosti i zahtjevi (npr. kvalifikacija, razina obrazovanja, vještine ili radno iskustvo) o kojima ovisi pristup i pohađanje institucija ili programa obrazovanja i strukovne izobrazbe.

    Izvor: 
    prilagođeno prema Unesco, 1995.
  • društveno uključivanje

    Definicija: 

    Uključivanje pojedinaca ili grupa u društvo u kojem oni učestvuju kao građani ili kao članovi različitih javnih društvenih mreža. Društveno uključivanje ukorijenjeno je u tržištu rada ili gospodarskom uključivanju.

    Izvor: 
    Cedefop, 2004.
  • društvo znanja / društvo zasnovano na znanju

    Definicija: 

    Društvo čiji se procesi i prakse temelje na proizvodnji, distribuciji i uporabi znanja.

    Izvor: 
    Cedefop, 2001 in European Commission, 2001.
  • e-učenje

    Definicija: 

    Učenje koje se oslanja na informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT).

    Opaska: 
    • e-učenje nije ograničeno na „digitalnu pismenost“ (usvajanje IKT vještina). Ono može obuhvaćati različite formate i hibridne metode: uporabu softvera, interneta i CD-ROM-a, učenje na mreži ili bilo koji elektronski ili interaktivni medij;
    • e-učenje može se koristiti kao instrument obrazovanja i izobrazbe na daljinu ali i kao potpora učenju u učionici.
    Izvor: 
    Cedefop, 2008.
  • Europski kvalifikacijski okvir za cijeloživotno učenje (EKO)

    Definicija: 

    Instrument za uspostavu i uspoređivanje razina kvalifikacija u kvalifikacijskim sustavima na državnoj, međunarodnoj ili sektorskoj razini.

    Opaska: 
    • osnovni element EKO okvira je grupa od 8 razina koje se definiraju u odnosu na ishode učenja (kombinaciju znanja, vještina i kompetencija) pomoću mehanizama i principa dobrovoljne suradnje;
    • tih osam razina pokriva čitav dijapazon kvalifikacija, od onih koje priznaju osnovno znanje, vještine i kompetencije do onih stečenih pri najvišim razinama akademskog i stručnog obrazovanja i izobrazbe;
    • EKO je sredstvo za prevođenje kvalifikacijskih sustava.
    Izvor: 
    prema European Commission, 2006a.
  • Europski sustav kreditnih bodova u strukovnom obrazovanju i izobrazbi (ECVET)

    Definicija: 

    Sustav u kojem su kvalifikacije izražene u jedinicama ishoda učenja kojima se dodjeljuju kreditni bodovi, koristi se u kombinaciji s validacijom ishoda učenja. Ciljevi sustava su:

    • pospješivanje mobilnosti ljudi koji započinju ciklus obrazovanja;
    • omogućavanje skupljanja, prijenosa, validacije i priznanja ishoda učenja (bilo da se radi o formalnom, neformalnom ili informalnom učenju) stečenih u različitim zemljama;
    • provođenje cijeloživotnog učenja;
    • postizanje transparentnosti kvalifikacija;
    • stvaranje uzajamnog povjerenja i suradnje obrazovatelja u Europi.
    Opaska: 

    U ECVET sustavu kvalifikacije se odnose na ishode učenja (znanje, vještine i kompetencije) koji se sastoje od prenosivih i kumulativnih jedinica učenja za koje se vežu kreditni bodovi koji se bilježe u osobnom registru ishoda učenja.

    Izvor: 
    Cedefop; European Commission, 2006c.
  • Europski sustav prijenosa i skupljanja kreditnih bodova (ECTS)

    Definicija: 

    Sustavno određivanje programa visokog obrazovanja vezanjem kredita za njegove komponente (module, tečajeve, vježbeničke staževe, rad na disertaciji itd.). Ima sljedeće ciljeve:

    • stvoriti nastavne programe koji će biti jasni i lako usporedivi svim studentima, domaćim i stranim;
    • pospješiti mobilnost studenata i priznanje formalnog, neformalnog i informalnog učenja;
    • sveučilištima olakšati organizaciju i reviziju nastavnih programa.
    Opaska: 

    ECTS sustav zasniva se na radnom opterećenju studenata potrebnom da se postignu ciljevi programa, a to je dodatno specificirano kao ishodi učenja koji se trebaju usvojiti. Radno opterećenje studenata u prosječnom programu redovnog studija u Europi iznosi od 1500 do 1800 sati učenja godišnje i u tom slučaju jedan kreditni bod predstavlja otprilike 25 do 30 sati učenja. Pojedinci koji mogu dokazati da imaju slične ishode učenja stečene u drukčijim okolnostima mogu steći priznaje i kreditne bodove od nadležne ustanove.

    Izvor: 
    prema European Commission, 2004.
  • Europsko upravljanje

    Definicija: 

    Pravila, procedure i navike koje se koriste u obnašanju vlasti na Europskoj razini.

    Opaska: 
    • upravljanje mora osigurati da se javnim sredstvima i problemima pristupa učinkovito, odgovorno, u skladu s osnovnim potrebama društva;
    • prikladno upravljanje zasniva se na javnom sudjelovanju, odgovornosti, transparentnosti, učinkovitosti i dosljednosti.
    Izvor: 
    prema Eurovoc Thesaurus, 2005.
  • formalno učenje

    Definicija: 

    Učenje koje se odvija u organiziranoj i strukturiranoj sredini (npr. u obrazovnoj ustanovi, školi za usavršavanje ili na radnom mjestu) i koje je izričito planirano kao takvo (glede ciljeva, vremena i resursa). Formalno učenje podrazumijeva izričitu namjeru studenta i uglavnom se zaključuje validacijom i certifikacijom.

    Izvor: 
    prema Cedefop, 2004.
  • informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT)

    Definicija: 

    Tehnologija koja omogućava elektronski unos, pohranjivanje, pronalaženje, obradu, prijenos i difuziju podataka.

    Izvor: 
    Cedefop, 2004.
  • informalno učenje

    Definicija: 

    Učenje kao rezultat svakodnevnih aktivnosti vezanih uz posao, obitelj ili slobodno vrijeme. Nije organizirano ili strukturirano glede ciljeva, vremena ili potpore učenju. Sa stajališta učenika, informalno učenje u većini je slučajeva nenamjerno.

    Opaska: 
    • ishodi informalnog učenja obično ne vode do certifikacije ali mogu biti validirani i certificirani u okviru priznavanja prethodnog školovanja;
    • informalno učenje također se naziva iskustveno ili slučajno učenje.
    Izvor: 
    prema Cedefop, 2004.
  • ishodi učenja / postignuća učenja

    Definicija: 

    Skup znanja, vještina i kompetencija koje je pojedinac usvojio i koje može pokazati nakon završetka procesa učenja.

    Izvor: 
    prema Cedefop 2004.
  • izobrazba izvan radnog mjesta

    Definicija: 

    Strukovna izobrazba koja se odvija izvan uobičajenog radnog mjesta. Često je u sklopu ukupnog programa izobrazbe i odvija se u kombinaciji s izobrazbom na radnom mjestu.

    Izvor: 
    prema Unesco, 1979.
  • izobrazba na radnom mjestu

    Definicija: 

    Strukovna izobrazba koja se odvija na poslu. Može biti zasebna ili u kombinaciji s izobrazbom izvan radnog mjesta.

    Izvor: 
    prema Unesco, 1979.
  • izobrazba podučavatelja

    Definicija: 

    Teorijska ili praktična izobrazba nastavnika i podučavatelja.

    Opaska: 

    izobrazba podučavatelja:

    • namijenjena je osoblju u obrazovanju koji djeluju: (i) kao profesionalni nastavnici ili podučavatelji (ii) kao stručnjaci u određenom polju koji prate naučnike u njihovom radnom okruženju (povremeni nastavnici ili podučavatelji);
    • pokriva širok spektar vještina: znanje vezano uz određeno područje (opće, tehničko ili znanstveno); pedagoške, psihološke i sociološke vještine; vještine upravljanja; poznavanje svijeta rada; poznavanje programa izobrazbe i ciljane publike;
    • također pokriva izobrazbu vezanu uz oblikovanje, organizaciju i provođenje tečajeva, kao i sadržaj aktivnosti izobrazbe, to jest prijenos znanja, umijeća i vještina.
    Izvor: 
    Cedefop, 2004.
  • jedinica (ECVET)

    Definicija: 

    Skup znanja, vještina i kompetencija koje čine zaseban dio kvalifikacije. Jedinica je najmanji dio kvalifikacije koji se može provjeriti, prenijeti, validirati i certificirati. Jedinica može biti specifična za određenu kvalifikaciju ili zajednička različitim kvalifikacijama.

    Opaska: 

    svojstva jedinice (sadržaj, veličina, konačan broj jedinica od kojih se sastoji kvalifikacija itd.) propisane su od strane nadležne ustanove odgovorne za izdavanje kvalifikacije na određenoj razini. Definicija i opis jedinice mogu se razlikovati s obzirom na sustav kvalifikacija i postupke u nadležnoj ustanovi. Ipak, ECVET sustav predlaže da svaka jedinica sadrži:

    • općeniti naslov jedinice;
    • znanje, vještine i kompetencije koje jedinica sadrži;
    • kriterije provjere za odgovarajuće ishode učenja.
    Izvor: 
    European Commission, 2006c.
  • ključne kompetencije / ključne vještine

    Definicija: 

    Skup vještina (osnovne vještine i nove osnovne vještine) potrebnih za život u modernom društvu znanja.

    Opaska: 

    u Preporuci o ključnim kompetencijama za cijeloživotno učenje, Europska komisija postavila je osam ključnih kompetencija:

    • komuniciranje na materinskom jeziku;
    • komuniciranje na stranim jezicima;
    • kompetencije u matematici, znanosti i tehnologiji;
    • digitalna kompetencija;
    • sposobnost učenja;
    • interpersonalne, interkulturalne, društvene i građanske kompetencije;
    • poduzetništvo;
    • kulturno izražavanje.
    Izvor: 
    Cedefop, 2004; European Commission, 2006b.
  • kompenzacijsko učenje

    Definicija: 

    Učenje kojim se nastoje nadoknaditi propusti nakupljeni tijekom obrazovanja ili izobrazbe s ciljem da se pojedinci osposobe za sudjelovanje u izobrazbi.

    Izvor: 
    Cedefop, 2004.
  • kompetencija

    Definicija: 

    Sposobnost učinkovite primjene ishoda učenja u određenom kontekstu (u obrazovanju, na poslu, u osobnom ili profesionalnom razvoju).

    Opaska: 

    kompetencija nije ograničena na kognitivne elemente (koji podrazumijevaju korištenje teorije, pojmova ili prešutnog znanja); ona također obuhvaća funkcionalne (uključujući i tehničke) i interpersonalne vještine (npr. socijalne ili organizacijske vještine) te etičke vrijednosti.

    Izvor: 
    Cedefop, 2004; European Commission, 2006a.
  • kontinuirano obrazovanje i izobrazba

    Definicija: 

    Obrazovanje ili izobrazba nakon početnog obrazovanja ili izobrazbe, ili nakon ulaska u radni vijek; cilj mu je pojedincima omogućiti:

    • usavršavanje ili obnovu znanja i vještina;
    • stjecanje novih vještina za pomak u karijeri ili za prekvalifikaciju;
    • nastavak osobnog ili profesionalnog razvoja.
    Opaska: 

    kontinuirano obrazovanje i izobrazba dio su cijeloživotnog učenja i mogu obuhvaćati bilo koju vrstu obrazovanja (opće, specijalizirano ili stručno, formalno, neformalno itd.). Ono je ključno za zapošljivost pojedinaca.

    Izvor: 
    Cedefop, 2004.
  • kurikulum

    Definicija: 

    Popis aktivnosti koje se koriste za oblikovanje, organizaciju i planiranje obrazovanja ili izobrazbe i koje određuju ciljeve učenja, sadržaj, metode (uključujući provjeru), materijale, te smjernice za osposobljavanje nastavnika i podučavatelja.

    Opaska: 

    termin kurikulum koristi se za oblikovanje, organizaciju i planiranje aktivnosti učenja dok se termin program odnosi na ostvarenje istih.

    Izvor: 
    prema Cedefop, 2004; Landsheere, 1979.
  • kvalifikacija

    Definicija: 

    Termin kvalifikacija označava dva različita pojma:

    • formalna kvalifikacija: formalni rezultat (certifikat, diploma ili svjedodžba) procesa provjere i validacije koji se dobiva kada nadležna ustanova odredi da je pojedinac postigao ishode učenja prema predviđenim standardima, ili da ima potrebne kompetencije za rad u određenom sektoru. Kvalifikacija je službeno priznanje vrijednosti ishoda učenja na tržištu rada i u obrazovanju i izobrazbi. Kvalifikacija može biti zakonom propisano ovlaštenje za obavljanje određenog zanimanja (OECD).
    • zahtjevi posla: znanje, sposobnosti i vještine potrebne za izvođenje određenih zadataka vezanih uz određeno radno mjesto (ILO).
    Izvor: 
    prema Eurydice, 2006; European Training Foundation, 1997; OECD, 2007; ILO, 1998.
  • kvalifikacijski okvir

    Definicija: 

    Instrument za razvijanje i klasifikaciju kvalifikacija (npr. na državnoj ili sektorskoj razini) u skladu s nizom kriterija (npr. pomoću deskriptora) primjenjivih na određene razine ishoda učenja.

    Opaska: 

    Kvalifikacijski okvir može služiti za:

    • određivanje državnih standarda znanja, vještina i kompetencija;
    • promicanje kvalitete obrazovanja;
    • stvaranje sustava usklađivanja ili integriranja kvalifikacija i mogućnosti uspoređivanja kvalifikacija njihovim stavljanjem u međusobni odnos;
    • promicanje dostupnosti obrazovanja, prijenosa ishoda učenja i napredovanja u učenju.
    Izvor: 
    prema European Commission, 2006a; OECD, 2007.
  • ljudski kapital

    Definicija: 

    Znanje, vještine, kompetencije i značajke pojedinaca koje pospješuju osobno, društveno i gospodarsko blagostanje.

    Izvor: 
    OECD, 2001.
  • maturalna svjedodžba

    Definicija: 

    Ispitivanje koje se odvija na kraju ciklusa srednjeg obrazovanja radi validacije i certifikacije ishoda učenja, nakon provjere znanja.

    Opaska: 
    • maturalne svjedodžbe ne postoje u svim državama članicama;
    • na državnoj razini, maturalne svjedodžbe – koje ne garantiraju automatski pristup visokom obrazovanju – pojavljuju se pod različitim nazivima, npr.:

    Austrija

    • Reifeprüfungszeugnis / Reife- und Diplomprüfungszeugnis
    • Berufsreifeprüfungszeugnis

    Njemačka

    • Abitur
    • Fachabitur

    Irska

    • Leaving certificates

    Francuska

    • Baccalauréat
      • baccalauréat général (opće obrazovanje)
      • baccalauréat technologique (opće i tehničko obrazovanje)
      • baccalauréat professionnel (strukovno obrazovanje za određeni posao)

    Portugal

    • Diploma do ensino secundário (opće obrazovanje)
    • Diploma de qualificação (opće i strukovno obrazovanje / dvojna certifikacija)

    Ujedinjeno Kraljevstvo

    • akademske razine
      • GCE A level (advanced general certificate of education)
      • GCE AS level (advanced subsidiary general certificate of education)
      • NQ advanced higher (national qualifications advanced higher level)
      • NQ higher (national qualifications higher level)
      • Scottish baccalaureate
      • Welsh baccalaureate
    • strukovne razine

     

    • GCE A levels in applied subjects
    • GCE AS levels in applied subjects
    Izvor: 
    Cedefop, 2004; Ministère de l’éducation nationale
  • mentorstvo

    Definicija: 

    Upućivanje i pomoć koje iskusna osoba u ulozi vodiča, uzora, tutora, trenera ili povjerenika na različite načine pruža mladoj osobi ili novaku (to jest nekome tko se priključuje obrazovnoj zajednici ili organizaciji).

    Izvor: 
    prema Bolton, 1980.
  • mobilnost

    Definicija: 

    Sposobnost pojedinca da se premjesti i prilagodi novoj radnoj sredini.

    Opaska: 
    • mobilnost može biti teritorijalna ili „funkcionalna“ (novo radno mjesto unutar tvrtke ili promjena zaposlenja);
    • mobilnost pojedincima omogućava usvajanje novih vještina i time povećava njihovu zapošljivost.
    Izvor: 
    prema Cedefop, 2004.
  • nadležna ustanova

    Definicija: 

    Ustanova koja izdaje kvalifikacije (certifikate, diplome ili svjedodžbe) kojima se nakon provjere i validacije službeno priznaju ishodi učenja pojedinca (znanje, vještine ili kompetencije).

    Izvor: 
    prema Cedefop, 2004.
  • naizmjenična izobrazba (dvojni sustav obrazovanja)

    Definicija: 

    Razdoblja obrazovanja ili strukovne izobrazbe koja se odvijaju naizmjence u školi odnosno obrazovnoj ustanovi i na radnom mjestu. Programi naizmjenične izobrazbe mogu biti tjedni, mjesečni ili godišnji. Ovisno o zemlji i statusu koji se primjenjuje, polaznici mogu biti ugovorom vezani za poslodavca odnosno primati naknadu.

    Opaska: 

    primjer naizmjeničnoe izobrazbe je „dvojni sustav“ koji se koristi u Njemačkoj.

    Izvor: 
    prema Cedefop, 2004.
  • nakon-obvezno obrazovanje

    Definicija: 

    Obrazovanje nakon obveznog obrazovanja, koje određuje zakonom predviđene minimalne standarde i trajanje obveznog školstva.

    Izvor: 
    prema European Training Foundation, 1997.
  • napuštanje škole

    Definicija: 

    Prekid programa obrazovanja ili izobrazbe prije njegova završetka.

    Opaska: 
    • u engleskom jeziku termin „dropout“ označava pojam ranog napuštanja škole ali i osobu koja nije uspjela završiti školski ciklus;
    • osim osoba koje rano napuštaju školu, termin se odnosi na učenike koji su stigli do kraja obrazovanja ili izobrazbe ali nisu položili ispite.
    Izvor: 
    prema Ohlsson, 1994.
  • naukovanje

    Definicija: 

    Sustavna i dugoročna strukovna izobrazba tijekom koje se obuka odvija naizmjence na radnom mjestu i u školi odnosno obrazovnoj ustanovi. Naučnik je ugovorom vezan za poslodavca i dobiva novčanu naknadu (plaću ili doplatak). Poslodavac se obvezuje naučniku pružiti obuku koja će ga osposobiti za određeno zanimanje.

    Opaska: 

    na francuskom termin „apprentissage“ znači naukovanje ali također i proces učenja (vidi "učenje").

    Izvor: 
    Cedefop, 2004.
  • neformalno učenje

    Definicija: 

    Učenje kao sastavni dio planiranih aktivnosti koje nisu izričito zamišljene kao učenje (glede ciljeva, vremena i podrške učenju). Sa stajališta učenika, neformalno učenje je namjeravano.

    Opaska: 
    • ishodi neformalnog učenja mogu dovesti do validacije i certifikacije;
    • neformalno učenje također se opisuje kao djelomično strukturirano učenje.
    Izvor: 
    prema Cedefop, 2004.
  • nove osnovne vještine

    Definicija: 

    Vještine kao što su uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), strani jezici, društvene, organizacijske i komunikacijske vještine, tehnološka kultura, poduzetništvo.

    Opaska: 

    osnovne vještine i nove osnovne vještine zajedno čine ključne kompetencije za razvoj u suvremenom društvu znanja.

    Izvor: 
    Council of the European Union, 2000.
  • obrazovanje i izobrazba na daljinu

    Definicija: 

    Obrazovanje i izobrazba koji se odvijaju na daljinu pomoću različitih sredstava komunikacije: knjiga, radija, televizije, telefona, pošte, računala ili video snimaka.

    Izvor: 
    prema ILO, 1979.
  • obrazovanje odraslih

    Definicija: 

    Opće ili strukovno obrazovanje namijenjeno odraslima koji su već završili ciklus početnog obrazovanja za osobne ili strukovne potrebe, sa sljedećim ciljevima:

    • odraslima pružiti mogućnost općeg obrazovanja u predmetima koji su za njih od posebnog interesa (npr. otvorena učilišta);
    • pružiti kompenzacijsko učenje osnovnih vještina koje pojedinci nisu usvojili tijekom početnog obrazovanja ili izobrazbe (kao što su pismenost, osnove matematike) i time
    • omogućiti dostupnost kvalifikacija koje zbog određenih razloga nisu stekli tijekom početnog ciklusa obrazovanja i izobrazbe;
    • steći, usavršiti ili obnoviti znanje, vještine ili kompetencije na određenom području: to je kontinuirano obrazovanje i izobrazba.
    Opaska: 

    obrazovanje odraslih vezano je uz kontinuirano obrazovanje i izobrazbu ali ta dva termina nisu sinonimi.

    Izvor: 
    prilagođeno prema European Training Foundation 1997;Cedefop, 2004.
  • obrazovanje za osobe s posebnim potrebama

    Definicija: 

    Obrazovne aktivnosti i potpora oblikovani za potrebe djece s teškoćama u razvoju ili djece koja ne mogu završiti školu iz mnoštva drugih razloga za koje je poznato da ometaju optimalni razvoj.

    Opaska: 

    danas se termin „obrazovanje za osobe s posebnim potrebama“ preferira u odnosu na „posebno obrazovanje“. Taj stariji termin najčešće se koristio za obrazovanje djece s teškoćama u razvoju koje se odvijalo u posebnim školama ili ustanovama, izvan redovnog školskog i fakultetskog sustava. Danas u mnogim zemljama velik broj takve djece pohađa nastavu unutar redovitog školskog sustava.

    Izvor: 
    prema Unesco, 1997.
  • obrazovatelj

    Definicija: 

    Ustanova ili pojedinac koji pružaju usluge obrazovanja ili izobrazbe.

    Opaska: 

    obrazovatelji mogu biti ustanove nastale u svrhu obrazovanja ili izobrazbe, ali mogu biti i različite vrste, kao npr. poslodavci koji pružaju izobrazbu u sklopu svojih poslovnih aktivnosti. Obrazovatelji su također nezavisni pojedinci koji nude usluge.

    Izvor: 
    prema Cedefop, 2004.
  • obrazovna organizacija

    Definicija: 

    Organizacija koja promiče obrazovanje i u kojoj pojedinci uče i razvijaju se kroz rad, na vlastitu i međusobnu dobrobit ili u korist čitave organizacije, a njihov trud biva objavljen i priznat.

    Izvor: 
    Cedefop, 2004.
  • obrazovna regija

    Definicija: 

    Regija u kojoj zainteresirane strane surađuju radi zadovoljavanja lokalnih potreba obrazovanja i koriste zajedničke resurse za pronalazak zajedničkih rješenja.

    Izvor: 
    prema Cedefop, 2004.
  • obrazovna zajednica

    Definicija: 

    Zajednica koja kroz razvoj učinkovitog lokalnog partnerstva svih svojih sektora promiče kulturu učenja, te podupire i motivira na učenje pojedince i organizacije.

    Izvor: 
    Cedefop, 2004.
  • obvezno obrazovanje

    Definicija: 

    Zakonom propisani minimalni standardi i trajanje obveznog školstva.

    Izvor: 
    ILO, 1998.
  • osnovne vještine

    Definicija: 

    Vještine potrebne za život u modernom društvu, npr. znati slušati, govoriti, čitati, pisati i računati.

    Opaska: 

    osnovne vještine i nove osnovne vještine zajedno čine ključne kompetencije.

    Izvor: 
    Cedefop, Bjørnåvold, 2000; Cedefop, Tissot, 2000; Cedefop, 2004.
  • osnovne vještine uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)

    Definicija: 

    Vještine koje su potrebne za učinkovitu uporabu osnovnih funkcija informacijskih i komunikacijskih tehnologija (uglavnom obrada riječi, slika i podataka, internet te elektronska pošta).

    Opaska: 

    neki autori u ovu kategoriju ubrajaju i hardverske vještine (povezivanje uređaja, instalaciju softvera, ispravljanje osnovnih grešaka) ili dodatne softverske vještine (korištenje programa za prezentacije ili proračunske tablice, upravljanje datotekama, prikupljanje podataka itd.); neki autori pak smatraju da IKT vještine ne spadaju u ključne kompetencije.

    Izvor: 
    prema Cedefop, 2004.
  • osobni račun za učenje

    Definicija: 

    Sustav javnih poticaja kojim se pospješuje dostupnost obrazovanja za odrasle – npr. za osobe koje nisu iskoristile javno financirano obrazovanje ili izobrazbu.

    Opaska: 

    osobnim računima za učenje nastoji se proširiti sudjelovanje u osobnom razvoju pomoću podrške koja može biti izražena u novcu ili vremenu koje učenici mogu iskoristiti u ustanovi koju sami izaberu.

    Izvor: 
    Cedefop.
  • otvoreno učenje

    Definicija: 

    Učenje koje učeniku daje određeni stupanj fleksibilnosti u izboru predmeta, mjesta, brzine i metoda učenja.

    Izvor: 
    prema Cedefop, 2004.
  • planiranje i oblikovanje tijeka izobrazbe

    Definicija: 

    Niz ustrajnih metodoloških aktivnosti koje se koriste u oblikovanju i planiranju inicijativa i shema izobrazbe prema postavljenim ciljevima.

    Opaska: 

    u planiranje i oblikovanje tijeka izobrazbe spadaju analiza potražnje i potrebe za izobrazbom, oblikovanje projekta, nadziranje usklađivanja i provođenja, te ocjenjivanje učinka izobrazbe.

    Izvor: 
    prema Le Préau, 2002.
  • početno obrazovanje i izobrazba

    Definicija: 

    Opće ili strukovno obrazovanje i izobrazba koji se odvijaju u početnom sustavu obrazovanja, uglavnom prije ulaska u svijet rada.

    Opaska: 
    • neke vrste izobrazbe započete nakon ulaska u svijet rada mogu se ubrojiti u početno obrazovanje (npr. prekvalifikacija);
    • početno obrazovanje i izobrazba mogu se odvijati na bilo kojoj razini općeg ili strukovnog tijeka obrazovanja (redovnog školskog obrazovanja ili dvojnog sustava) ili naukovanja.
    Izvor: 
    prema Cedefop, 2004.
  • podučavatelj

    Definicija: 

    Sve osobe koje obnašaju jednu ili više funkcija vezanih uz izobrazbu (u teorijskom ili praktičnom smislu), bilo u obrazovnoj ustanovi ili ustanovi strukovne izobrazbe, te na radnom mjestu.

    Opaska: 
    • postoje dvije kategorije podučavatelja:
      • strukovni podučavatelj je stručnjak čije se zvanje može podudarati s nastavnikom u ustanovi za strukovnu izobrazbu;
      • izvanredni ili povremeni podučavatelji su profesionalci na raznim poljima koji tijekom svojih uobičajenih aktivnosti preuzmu izvanrednu aktivnost podučavanja unutar tvrtke (kao mentori, tutori ili podučavatelji novim zaposlenicima) ili izvan nje (povremeno nudeći svoje usluge u nekoj ustanovi strukovne izobrazbe);
    • podučavatelji mogu imati različite zadatke:
      • oblikovanje aktivnosti izobrazbe;
      • organizacija i ostvarenje tih aktivnosti;
      • pružanje izobrazbe u pravom smislu riječi, kao prijenos znanja, umijeća i vještina;
      • pomoć naučnicima u razvijanju njihovih vještina tijekom naukovanja kroz savjetovanje, instrukcije i komentare.
    Izvor: 
    Cedefop, 2004; AFPA, , 1992.
  • pospješitelj učenja

    Definicija: 

    Osoba koja stvaranjem povoljnog okruženja pospješuje stjecanje znanja i vještina; to može biti bilo koja osoba u ulozi učitelja ili podučavatelja, te osobe zadužene za nadgledanje ili upućivanje. Pospješitelj pomaže učeniku u razvijanju znanja i vještina davanjem smjernica, povratnih informacija i savjeta tijekom procesa učenja.

    Izvor: 
    Cedefop, 2004.
  • prekvalifikacija

    Definicija: 

    Izobrazba tijekom koje pojedinac stječe nove vještine koje mu omogućavaju pristup novom zaposlenju ili novim poslovnim aktivnostima.

    Izvor: 
    prema Cedefop, 2004.
  • prenosivost ishoda učenja

    Definicija: 

    Mogućnost korištenja znanja, vještina i kompetencija u novom radnom ili obrazovnom okruženju, te mogućnost validacije i certifikacije istih.

    Izvor: 
    prema Cedefop, 2004.
  • prijelaz iz škole ili izobrazbe na posao

    Definicija: 

    Prijelaz iz škole ili izobrazbe na radno mjesto, uključujući i razdoblje između završetka škole i ulaska na tržište rada.

    Opaska: 

    prijelaz iz škole na posao (put integriranja, vrsta posla – s obzirom na razinu i status – i trajanje) složen je proces. Integriranje ovisi o mnoštvu čimbenika (spolu, dobi, kvalifikaciji, politici zapošljavanja, upućivanju, savjetovanju itd.).

    Izvor: 
    Cedefop, 2004.
  • prilagodljivost

    Definicija: 

    Sposobnost ustanove ili pojedinca da se prilagodi novim tehnologijama, uvjetima na tržištu i modelima rada.

    Izvor: 
    prema Cedefop, 2004.
  • priznavanje ishoda učenja

    Definicija: 

    Formalno priznavanje: proces dodjeljivanja službenog statusa vještinama i kompetencijama kroz:

    • izdavanje kvalifikacija (certifikata, diploma ili svjedodžbi);
    • priznavanje ekvivalencije, kreditnih bodova ili validacije stečenih vještina ili kompetencija.

    i/ili

    Društveno priznavanje: uvažavanje vrijednosti vještina ili kompetencija od strane nositelja gospodarskih ili društvenih interesa.

    Izvor: 
    Cedefop, 2004.
  • procjena vještina

    Definicija: 

    Analiza znanja, vještina i kompetencija kod pojedinaca, uključujući njihovu sposobnost i motivaciju u određivanju ciljeva u karijeri, plana promjene stručnog usmjerenja ili projekta izobrazbe.

    Opaska: 

    cilj procjene vještina je pomoći pojedincu u:

    • analizi pozadine karijere;
    • samoocijenjivanju vlastite pozicije na tržištu rada;
    • pripremi za validaciju neformalnih i informalnih ishoda učenja;
    • planiranju tijeka karijere.
    Izvor: 
    prema Code du travail français, 2003; Cedefop.
  • program obrazovanja ili izobrazbe

    Definicija: 

    Skup aktivnosti, sadržaja ili metoda, organiziranih u logičnom slijedu tijekom određenog vremenskog perioda, koji se primjenjuju u ostvarivanju ciljeva obrazovanja ili izobrazbe (stjecanje znanja, vještina ili kompetencija).

    Opaska: 

    program obrazovanja ili izobrazbe odnosi se na ostvarenje aktivnosti učenja dok se termin kurikulum koristi za oblikovanje, organizaciju i planiranje tih aktivnosti.

    Izvor: 
    prema Cedefop, 2004.
  • provjera ishoda učenja

    Definicija: 

    Proces provjere znanja, umijeća i vještina pojedinca na osnovu predviđenih kriterija (očekivanih rezultata, mjerenja ishoda učenja). Nakon provjere u pravilu slijedi validacija i certifikacija.

    Opaska: 

    u engleskoj literaturi termin „assessment“ uglavnom se koristi za provjeravanje pojedinaca dok se „evaluation“ češće koristi za vrednovanje obrazovnih metoda ili obrazovatelja.

    Izvor: 
    Cedefop, 2004.
  • regulirana profesija

    Definicija: 

    Poslovna aktivnost ili grupa poslovnih aktivnosti kojima su pristup i obavljanje (ponekad samo u jednom od njenih oblika) posredno ili neposredno određeni zakonodavnim, nadzornim ili upravnim odredbama koje nalažu posjedovanje određenih kvalifikacija.

    Izvor: 
    prema European Commission, 2002.
  • sadržaj učenja

    Definicija: 

    Skup tema i aktivnosti koje su pojedinac ili organizacija usvojili tijekom procesa učenja.

    Izvor: 
    prilagođeno prema European Training Foundation, 1997.
  • sektor

    Definicija: 

    Skup tvrtki koje imaju istu osnovnu gospodarsku djelatnost (npr. kemijski proizvodi).

    ili

    Kategorija poprečnih poslovnih aktivnosti (npr. marketing) koje su zajedničke mnogim tvrtkama.

    Izvor: 
    Cedefop; European Commission, 2006a.
  • slijed obrazovanja ili izobrazbe

    Definicija: 

    Skup obrazovnih sekvenci koje pojedinac slijedi radi usvajanja znanja, vještina ili kompetencija.

    Opaska: 

    slijed učenja može kombinirati formalne i neformalne obrazovne sekvence čija validacija vodi do izdavanja certifikata.

    Izvor: 
    Cedefop, 2008.
  • socijalni dijalog

    Definicija: 

    Proces razmjene između socijalnih partnera kojom se promiče savjetovanje, dijalog i kolektivno pregovaranje.

    Opaska: 
    • socijalni dijalog može biti dvostran (onaj u kojem su predstavnici radnika i poslodavaca) ili trostran (uključuje i javne ustanove, predstavnike civilnog društva, nevladine udruge itd.);
    • socijalni dijalog može se odvijati na više razina (unutar tvrtke ili sektora, između dva sektora, na lokalnoj, regionalnoj ili međunarodnoj razini);
    • na međunarodnoj razini, socijalni dijalog može biti bilateralan, trilateralan ili multilateralan, ovisno o broju država koje u njemu sudjeluju.
    Izvor: 
    Cedefop, 2004.
  • socijalni partneri

    Definicija: 

    Udruge poslodavaca i sindikalne organizacije koje predstavljaju dvije strane u socijalnom dijalogu.

    Opaska: 
    • pojam „socijalnih partnera“ rodio se u Francuskoj i Njemačkoj a kasnije je usvojen u krugovima Europske unije;
    • u trostranačkom socijalnom dijalogu sudjeluju i javne ustanove, predstavnici civilnog društva, nevladine udruge itd.
    Izvor: 
    prema Cedefop, 2004.
  • standard

    Definicija: 

    Očekivanje, obveza, zahtjev ili predviđena norma.

    Opaska: 

    Postoje različiti tipovi standarda:

    • obrazovni standard odnosi se na ciljeve učenja, sadržaj kurikuluma, zahtjeve za upis i resurse potrebne za postizanje ciljeva učenja;
    • standard zanimanja odnosi se na aktivnosti i zadatke vezane uz određeno radno mjesto, te na znanje, vještine i razumijevanje potrebnih za isto;
    • standard provjeravanja odnosi se na ishode učenja koji se provjeravaju, razinu izvedbe koju ispitanik mora postići i na korištenu metodologiju;
    • standard validacije odnosi se na ishode učenja koji se provjeravaju, korištenu metodologiju provjere i na razinu izvedbe koja se mora postići;
    • standard certifikacije odnosi se na pravila koja se primjenjuju za dobivanje certifikata ili diplome i time stečenih prava.

    Ovisno o sustavu, navedeni standardi mogu biti zasebno određeni ili dio cjelovitog dokumenta.

    Izvor: 
    Cedefop; ISO, 1996.
  • stručno usavršavanje

    Definicija: 

    Kratkoročna ciljana izobrazba, koja se najčešće odvija nakon početnog obrazovanja ili izobrazbe a cilj joj je dopuniti, usavršiti ili obnoviti znanje, vještine ili kompetencije stečene tijekom prethodne izobrazbe.

    Opaska: 

    Cedefop, 2004.

    Izvor: 
    Cedefop, 2004.
  • strukovno obrazovanje i izobrazba

    Definicija: 

    Obrazovanje i izobrazba čiji je cilj osposobiti ljude znanjem, umijećem, vještinama ili kompetencijama koje su potrebne za određena zanimanja ili, u širem smislu, tražene na tržištu rada.

    Izvor: 
    prilagođeno prema European Training Foundation, 1997.
  • sustav kreditnih bodova

    Definicija: 

    Instrument osmišljen kao sustav za skupljanje ishoda učenja stečenih u formalnim, neformalnim ili informalnim okolnostima, te njihova prijenosa iz jedne sredine u drugu radi validacije i priznavanja. Sustav kreditnih bodova može se zasnivati na:

    • programu obrazovanja ili izobrazbe koji dodjeljuje bodove (kredite) svakom od svojih sastavnih dijelova (modulima, tečajevima, vježbeničkim staževima, radu na disertaciji itd.); ili
    • kvalifikaciji koja koristi jedinice ishoda učenja i svakoj jedinici dodjeljuje kreditne bodove.
    Izvor: 
    prema Cedefop, 2004; European Commission, 2006c.
  • sustav kvalifikacija

    Definicija: 

    Sve aktivnosti vezane uz priznavanje ishoda učenja te ostale metode povezivanja obrazovanja i izobrazbe s tržištem rada i civilnim društvom. Te aktivnosti obuhvaćaju:

    • određivanje politike kvalifikacija, oblikovanje i provođenje izobrazbe, institucionalni poredak, financiranje, garanciju kvalitete;
    • provjeru, validaciju i certifikaciju ishoda učenja.
    Opaska: 

    a national qualifications system may be composed of several subsystems and may include a national qualifications framework.

    Izvor: 
    prema European Commission, 2006a.
  • sveobuhvatno učenje

    Definicija: 

    Formalno, neformalno ili informalno učenje koje se odvija kroz čitav niz životnih aktivnosti (osobnih, društvenih ili strukovnih) u bilo kojoj životnoj dobi.

    Opaska: 

    sveobuhvatno učenje jedan je od vidova cijeloživotnog učenja.

    Izvor: 
    prema Cedefop, 2004.
  • tijek obrazovanja ili izobrazbe

    Definicija: 

    Skup međusobno povezanih programa obrazovanja ili izobrazbe koji se provode u školama, visokim školama ili ustanovama strukovne izobrazbe i koji pospješuju napredak pojedinca unutar određenog sektora ili među različitim sektorima aktivnosti.

    Izvor: 
    Cedefop, 2008.
  • transparentnost kvalifikacija

    Definicija: 

    Vidljivost i čitkost kvalifikacija, njihovog sadržaja i vrijednosti na sektorskom, regionalnom, državnom ili međunarodnom tržištu rada i u sustavima obrazovanja i izobrazbe.

    Izvor: 
    prema Cedefop,2004.
  • tutorstvo

    Definicija: 

    Svaka aktivnost upućivanja, savjetovanja ili nadgledanja učenika od strane iskusnog i kompetentnog stručnjaka. Tutor daje potporu učeniku tijekom procesa učenja (u školi, u ustanovama za izobrazbu i na poslu).

    Opaska: 

    tutorstvo pokriva različite aktivnosti:

    • akademske predmete (radi boljih obrazovnih dostignuća);
    • karijeru (radi lakšeg prijelaza iz škole na posao);
    • osobni razvoj (kako bi učenici znali donijeti mudre odluke).
    Izvor: 
    Cedefop, 2004.
  • učenje

    Definicija: 

    Proces kojim pojedinac usvaja informacije, ideje i vrijednosti te na taj način stječe znanje, umijeće, vještine i kompetencije.

    Opaska: 
    • Učenje se ostvaruje kroz osobno razmišljanje, rekonstrukciju i društvenu interakciju.
    • Učenje se može odvijati u formalnim, neformalnim ili informalnim okolnostima.
    Izvor: 
    Cedefop, 2004; European Commission, 2006a.
  • učenje kroz praksu

    Definicija: 

    Učenje stečeno kroz ponavljanje određenog zadatka, uz prethodnu poduku ili bez nje.

    Opaska: 

    learning by doing is also referred to as experiential learning.

    Izvor: 
    Cedefop.
  • učenje kroz uporabu

    Definicija: 

    Učenje stečeno ponavljanjem uporabe alata ili uređaja, uz prethodnu poduku ili bez nje.

    Izvor: 
    prema Cedefop, 2004.
  • učitelj / nastavnik

    Definicija: 

    Osoba čija je funkcija prenijeti znanje, umijeće ili vještine učenicima u obrazovnoj ustanovi ili ustanovi za strukovnu izobrazbu.

    Opaska: 

    učitelj / nastavnik može obnašati različite funkcije kao što su organizacija i izvođenje programa i tečajeva, te prijenos znanja, bilo općenitog ili specifičnog, teorijskog ili praktičnog. Nastavnik u strukovnoj ustanovi naziva se „podučavatelj“.

    Izvor: 
    Cedefop, 2004; AFPA 1992.
  • umijeće

    Definicija: 

    Praktično znanje ili stručnost.

    Izvor: 
    prema New Oxford Dictionary of English, 2001.
  • upućivanje i savjetovanje

    Definicija: 

    Niz aktivnosti zamišljenih kao pomoć studentima pri donošenju odluka u obrazovanju, usavršavanju ili osobnoj sferi, koje će se ostvariti prije ili nakon ulaska na tržište rada.

    Opaska: 

    U upućivanje i savjetovanje spadaju:

    • savjetovanje (osobni razvoj, napredovanje u karijeri, savjetovanje u obrazovanju),
    • provjera (psihološkog tipa ili provjera kompetencija vezanih uz učinak),
    • informacije o učenju i o mogućnostima koje nudi tržište rada, usmjeravanje karijere,
    • savjetovanje s kolegama, rodbinom ili podučavateljima,
    • strukovna priprema (određivanje vještina / kompetencija i iskustva potrebnih za traženje zaposlenja),
    • upućivanje (stručnjacima za obrazovanje i karijeru).

    Upućivanje i savjetovanje može se odvijati u školi, ustanovama za izobrazbu, centrima za zapošljavanje, na radnom mjestu, u zajednici ili u drugim okolnostima.

    Izvor: 
    prema Cedefop, 2004.
  • usporedivost kvalifikacija

    Definicija: 

    Mogućnost uspostavljanja ekvivalencije između razine i sadržaja kvalifikacija (certifikata, diploma ili svjedodžbi) na sektorskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini.

    Opaska: 

    usporedivost kvalifikacija povećava zapošljivost i mobilnost pojedinaca. Ovaj termin ne smije se zamijeniti s „ekvivalencijom kvalifikacija“ (koja se odnosi na sličnu vrijednost certifikata ili diploma).

    Izvor: 
    Cedefop, Bjørnåvold, 2000.
  • uzajamno priznavanje kvalifikacija

    Definicija: 

    U jednoj ili više država odnosno organizacija, priznavanje kvalifikacija (certifikata, diploma i svjedodžbi) izdanih u drugim državama odnosno organizacijama.

    Opaska: 

    uzajamno priznavanje može biti bilateralno (između dvije države ili organizacije) ili multilateralno (npr. unutar Europske unije ili među tvrtkama koje pripadaju istom sektoru).

    Izvor: 
    prema Cedefop, 2004.
  • validacija ishoda učenja

    Definicija: 

    Potvrda od strane nadležne ustanove da su ishodi učenja (znanje, vještine ili kompetencije) koje je pojedinac stekao u formalnim, neformalnim ili informalnim okolnostima provjerene prema predviđenim kriterijima i da su sukladne standardima validacije. Validacija najčešće vodi do certifikacije.

    Izvor: 
    Cedefop.
  • vještina

    Definicija: 

    Mogućnost izvođenja zadataka i rješavanja problema.

    Izvor: 
    Cedefop; European Commission, 2006a.
  • vještine uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)

    Definicija: 

    Vještine potrebne za učinkovitu uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT).

    Opaska: 

    u izvještaju o IKT vještinama i zapošljivosti OECD predlaže jednostavnu klasifikaciju:

    • stručne IKT vještine: sposobnost uporabe naprednih IKT alata i mogućnost razvijanja, popravljanja i kreiranja istih;
    • primijenjene IKT vještine: sposobnost uporabe jednostavnih IKT alata u radnom okruženju (u poslu koji nije usko vezan uz informacijsku tehnologiju);
    • osnovne IKT vještine ili “IKT pismenost”: sposobnost uporabe IKT tehnologije za osnovne zadatke ili za učenje.
    Izvor: 
    Cedefop, 2004; Lopez-Bassols.
  • zapošljivost

    Definicija: 

    Kombinacija faktora pomoću kojih pojedinac pronalazi zaposlenje, zadržava radno mjesto i napreduje u karijeri.

    Opaska: 

    zapošljivost pojedinaca ovisi o:

    • osobnim sposobnostima (uključujući adekvatnost znanja i vještina);
    • načinu na koji su te sposobnosti predstavljene na tržištu rada;
    • okolini i društvenom okruženju (to jest poticajima i prilikama koje se pružaju pojedincu da obnovi i potvrdi svoje znanje i vještine); i
    • gospodarskom kontekstu.
    Izvor: 
    prema Scottish executive, 2007; The institute for employment studies, 2007.
  • znanje

    Definicija: 

    Ishod usvajanja informacija kroz učenje. Znanje je skup činjenica, načela, teorija i praksi vezanih uz određeno područje učenja ili rada.

    Opaska: 

    postoje mnogobrojne definicije znanja, ali moderno shvaćanje znanja uglavnom počiva na nekoliko osnovnih razlika:

    • Aristotel je razlikovao teorijsku logiku od praktične. U skladu s tom podjelom, moderni teoretičari (Alexander et al., 1991) razlikuju deklarativno (teorijsko) znanje od proceduralnog (praktičnog) znanja.
      • Deklarativno znanje obuhvaća tvrdnje o određenim događajima, činjenicama i empirijskim generalizacijama, te dublja načela prirode i stvarnosti.
      • Proceduralno znanje obuhvaća heuristiku, metode, planove, prakse, procedure, rutine, strategije, taktike, tehnike i trikove (Ohlsson, 1994);
    • moguće je podijeliti oblike znanja s obzirom na različite načine shvaćanja svijeta koji nas okružuje. Mnogo je pokušaja da se popuni takav popis, u kojemu se pojavljuju sljedeće kategorije:
      • objektivno (prirodno/znanstveno) znanje, temeljeno na izvjesnosti;
      • subjektivno (književno/estetsko) znanje, temeljeno na autentičnosti;
      • moralno (humanističko/normativno) znanje, temeljeno na zajedničkom prihvaćanju (dobro/loše);
      • religijsko/božansko znanje, temeljeno na odnosu s božanskim autoritetom (Bogom).

    Osnovno shvaćanje znanja služi kao podloga za pitanja koja postavljamo, metode koje koristimo i odgovore koje dajemo u potrazi za znanjem;

    • znanje obuhvaća prešutno i eksplicitno znanje.
      • Prešutno znanje (Polanyi, 1967) je znanje koje utječe na kognitivne procese učenika, nije nužno da ga on zna izraziti ili da ga je svjestan.
      • Eksplicitno znanje je ono znanje kojeg je učenik svjestan, uključujući i prešutno znanje koje poprima eksplicitni oblik jer postaje “objektom razmišljanja” (Prawat, 1989).
    Izvor: 
    Cedefop, 2004; European Commission, 2006a.